CILJEVI SU ODRŽIVOST I KRUŽNA EKONOMIJA

Tehnixova inovacija za zelenu tranziciju

Pinterest LinkedIn Tumblr +

U međimurskom Tehnixu predstavljen je moderni pogon za bioreaktorsko kompostiranje. Riječ je o hrvatskoj inovaciji na čijem je razvoju, uz Tehnix, radio i čitav niz stručnjaka iz akademske zajednice, poput predstavnika zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i Akademije tehničkih znanosti.

Nova tehnologija omogućava znatno kraće trajanje kompostiranja biorazgradivog komunalnog otpada. Do sada se kompost uobičajeno proizvodio u roku od 10 do 12 tjedana, dok se u Tehnixovom pogonu kvalitetan eko kompost proizvede u gotovo upola kraćem vremenu, odnosno za 6 do 8 tjedana, istaknuli su iz kompanije Tehnix.

Održiva budućnost i kružno gospodarstvo

“Sretan sam što sam na čelu uspješnog tima okupio sposobne, mo­tivirajuće stručnjake koji su kroz timski, stručni, administrativno slo­ženi projekt osigurali i postigli razvoj tehnologije bioreaktorskog kompo­stiranja“, rekao je direktor Tehnixa Đuro Horvat i dodao kako će nova tehnologija omogućiti održivu budućnost i kružno gospodarstvo.

Drugim riječima, neće više biti potrebe za odlaganjem biomase na deponije, već će se od nje moći lako dobiti kvalitetno gnojivo za korištenje u poljoprivredi. Time se ujedno smanjuju štetne emisije i postižu ciljevi kružne ekonomije u gospodarenju otpadom. „Javnosti nudimo prava rješenja gdje komunalni otpad više neće ići na deponije, već će biti osnova za kvalitetni kompost koji će se koristiti za razvoj eko poljoprivrede“, naglasio je Horvat.

Inače, u razvoj ovog sustava bioreaktorskog kompostiranja uloženo je više od 20 milijuna kuna, od čega je 10 milijuna dobiveno putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, a sam projekt trajao je dvije godine i završen je prije roka.

Suradnja gospodarstvenika i akademske zajednice

„Smatram kako je ovo jedan dobar primjer suradnje akademske zajednice i gospodarstvenika. Projekt je bio iznimno složen i sa stanovišta kemije, biologije, strojarstva i ostalih struka, no pokazali smo kako smo svi skupa sposobni zajedno napraviti ovako nešto“, rekao je prof. dr. sc. Vladimir Andročec, predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.

Hrvatski gospodarstvenici i predstavnici akademske zajednice pokazali su da imaju kvalitetnu viziju i znanje, a sad je red na predstavnicima vlasti da usvoje novitete i ubrzaju zelenu tranziciju. „Hrvatska zahvaljujući ovom projektu ide u dobrom smjeru i možemo postati lider u ovom dijelu korištenja novih tehnologija koje će riješiti komunalne probleme“, zaključio je Horvat.

Podijeli.

Komentiranje nije dozvoljeno.